Podrška peticiji za očuvanje rijeke Trebišnjice

Ekološka svijest veoma je važna za svakog od nas! Prirodu moramo (sa)čuvati!

Budi i TI jedan od onih koji će dati doprinos očuvanju prirode u našem gradu. Potpiši online peticiju koja se nalazi na OVOM LINKU!

Da nije Trebišnjice, ne bi bilo ni Trebinja.

Do izgradnje brana na rijeci, Trebišnjica je bila najveća ponornica u Evropi sa 98 km nadzemnog toka i sa preko 187 km podzemnih tokova. Izgradnjom objekata hidrosistema na rijeci Trebišnjici  rijeka je svedena na dva jezera, 68 km betonskog korita i 5,5 km onoga što možemo nazvati prirodni tokom (od male brane do 1 km nizvodno od Rastoka). Tu možemo dodati  i 2,8 km Pridvoračkog kraka čija je desna obala u potpunosti uzurpirana. 

Svjedoci smo sve bjesomučnijeg i stihijskog iskorištavanja i uništavanja rijeke i njenog eko sistema. Ono malo prirodnog toka, pokriva se raznim „privremenim“ objektima  i uzurpira na razne načine. Čišćenje riječnog korita od smeća i biljne mase je  povremeno i neadekvatno i gotovo da se svodi samo na dijelu između 2 mosta.  Izvođenjem građevinskih radova na Potočini ( Ćatovića krak) uništen je cijeli jedan eko sistem i  dobijeno vještačko vodeno tijelo, (betonski kanal sa zidovima). Pridvorački krak je zagušen zelenim, plastičnim i svakim drugim otpadom. 

Uzimajući u obzir navedene činjenice, a cijeneći ozbiljnost  situacije i nesagledive  posledice koje mogu proisteći,  zahtjevamo od Skupštine Grada Trebinja, koja  je  direktno odgovorna za trenutno stanje i ugroženost rijeke, da  preduzme  sljedeće hitne mjere za spas rijeke Trebišnjice: 

1. Proglasiti zaštićenom zonom preostali prirodni tok rijeke na potezu od brane Gorica do Manastira Tvrdoš, do utvrđivanja sveukupne strategije zaštite rijeke Trebišnjice.  U to treba da su uključeni prateći izvori (vrulje), te kulturno-istorijski spomenici i ostali turistički potencijali. 

2.  Izvršiti ponovnu analizu ekološki zagarantovanog protoka kroz grad. Prilikom analize treba uključiti sve zainteresovane strane (energetika,  poljoprivreda,  vodovod, turizam, ekološka udruženja,..). 

3. Napraviti detaljno čišćenje cijelom dužinom rijeke Trebišnjice na adekvatan način. (izbaciti krupni otpad, prorijediti šašu,  očistiti riječnu travu, odvesti otpad,..)

–  Ukloniti objekte na rijeci koje imaju status “privremenih” objekata i one koji nemaju potrebne dozvole, koje dozvoljava zakonska regulativa.- Ukloniti ilegalnu i nedovršenu građevinu pored Arslanagića mosta.

–  Zadužiti komunalne službe da obezbijede adekvatno odlaganje smeća i zelenog otpada cijelom dužinom toka, te da se identifikuju i kazne  svi oni koji otpad bacaju u rijeku.

– Uspostaviti redovnu kontrolu ribogojilišta na rijeci kako bi se osiguralo da isti rade po svim ekološkim propisima i obimu za koje imaju dozvole. Razmotriti dislociranje ribogojilišta i splavova.

– Preduzeti  sve da bi se spriječila mogućnost havarije na prečistačima  otpadnih voda, koje bi za posljedicu imale strahovita zagađenja rijeke i Bilećkog jezera fekalijama.

– Formirati jedinstveno upravljačko tijelo koje bi povezalo rascjepkane službe, koje brinu o rijeci i njenim obalama,  kako se odgovornost o brizi za rijeku ne bi prebacivala sa Komunalnih službi na HET, sa HET-a na ribolovačka društva i tako u krug. Na ovaj način  bi se obezbijedilo kvalitetnije upravljanje postojećim resursima za održavanje rijeke (ljudskim i materijalnim)   i   građani bi na jednom mjestu mogli prijavljivati ekološke incidente i druge anomalije. 

4. Formirati stalno stručno-radno tijelo, (u koje će biti uključene i zainteresovana udruženja civilnog sektora) koje će utvrđivati, evidentirati i pratiti sve ključne elemente stanja rijeke i napraviti sveukupnu strategiju za poboljšanje i očuvanje rijeke Trebišnjice, njenog sliva i jezera, sa biološkog,  ekološkog i estetskog stanovišta

Ni jedan projekat vezan za rijeku ne može biti usvojen bez široke javne rasprave u kojoj će biti uključena ekolozi, biolozi i svi zainteresovani građani.  Ovo je ključni momenat za očuvanje rijeke Trebišnjice za grad i generacije koje dolaze. Rijeku nismo naslijedili od predaka već pozajmili od budućih generacija. 

Neformalna grupa građana okupljena oko FB grupe Protjerajmo ruglo iz Trebinja

Published by djvucinic

Pisac, kolumnista, disident, student Pravnog fakulteta u Novom Sadu i najmlađi odbornik u istoriji Skupštine grada Trebinja

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: